Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocijenilo je da RH nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih rezervi, već je dopustila da se proračunski rashodi povećavaju s rastom gospodarstva, što pojačava ekonomske cikluse i stvara rizik od značajno većih proračunskih manjkova te smanjuje fiskalni prostor za djelovanje u budućim razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize.
Analizirajući prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, Povjerenstvo je donijelo svoje stajalište, u kojem ističe da su realna gospodarska kretanja bila povoljnija od prethodnih očekivanja, dok je stopa inflacije bila i dalje povišena. Ipak, naglašavaju, relativno povoljne makroekonomske okolnosti, koje su pogodovale rastu fiskalnih prihoda, nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene za jačanje fiskalne konsolidacije te fiskalne otpornosti. Štoviše, smatraju, fiskalna pozicija koja se počela blago pogoršavati u 2023. godini, značajnije se pogoršala u 2024.
Fiskalna politika je u 2024. godini djelovala prociklično i ekspanzivno, pri čemu su fiskalna kretanja u 2024. godini rezultirala ostvarenjem proračunskog manjka opće države od 2,4 posto BDP-a po ESA 2010 metodologiji. Vlada se tijekom 2024. godine u vođenju fiskalne politike okrenula većoj ekspanzivnosti, koja dolazi do izražaja kod rasta rashoda za zaposlene i socijalnih naknada, ocijenili su.
Konstatirali su i da je snažan oporavak gospodarske aktivnosti u razdoblju 2021.-2023. godine, koji je utjecao na značajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, nastavljen i u 2024. godini. Omjer javnog duga i BDP-a dosegnuo je 57,6 posto te je u odnosu na 2023. godinu smanjen za 4,2 postotna boda. Međutim, napominju, nominalni javni dug i dalje raste, a relativno smanjenje primarno je rezultat rasta nominalne gospodarske aktivnosti.
“Republika Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih rezervi, već je dopustila da se proračunski rashodi dinamično povećavaju usporedno s rastom gospodarstva. Ovakvo postupanje pojačava ekonomske cikluse i stvara rizik od značajno većih proračunskih manjkova te smanjenje fiskalnog prostora za djelovanje u budućim razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize”, upozorili su u svom izvješću.
Kako navode, stope gospodarskog rasta mogle bi u idućem razdoblju biti osjetno niže u odnosu na razdoblje 2022.-2024. kada je prosječna stopa rasta realnog BDP-a iznosila 4,8 posto. Stoga je, dalje navode, u idućem razdoblju nužno vratiti se odgovornoj i protucikličkoj fiskalnoj politici te jačanju fiskalne discipline.
Jednom kad se povećaju, plaće i naknade teško je smanjiti
“Otpornost javnih rashoda na smanjivanje umanjuje fleksibilnost fiskalne politike, jer jednom kada se povećaju plaće u javnom sektoru ili socijalne naknade vrlo ih je teško smanjiti. Budući da se na taj način fiksira visoka razina rashoda, a koja će biti prisutna i u lošim ekonomskim vremenima, odnosno u razdobljima ekonomskog usporavanja, i proračunski manjak će biti izraženiji, a manevarski prostor za stabilizacijske mjere ograničen”, konstatiraju u Povjerenstvu.
Dodatno, kažu da se postavlja i pitanje kvalitete i učinkovitosti povećane javne potrošnje, jer, značajno povećanje rashoda trebalo bi rezultirati adekvatnim povećanjem produktivnosti javnog sektora i snažnijim dugoročnim gospodarskim rastom. U protivnom rizik je da se fiskalni prostor ne koristiti produktivno.
Povjerenstvo navodi da je Hrvatska u 2024. zadovoljila oba glavna fiskalna pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno manjak opće države joj je ispod 3 posto BDP-a i javni dug ispod 60 posto BDP-a.
“Međutim, Povjeverenstvo naglašava da u preventivnom dijelu Pakta postoji i niz dodatnih kriterija koji nisu zadovoljeni. Tako je ostvareno značajno pogoršanje strukturnog salda na -3,3 posto BDP-a, dok bi prema novim fiskalnim pravilima ciljani okvir strukturnog manjka trebao biti do najviše 1,5 posto BDP-a”, navode u svom stajalištu.
