Ukupna proizvodnja kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj prošle je godine pala za 4,5 posto. Istodobno je količina mlijeka koju su OPG-ovi predali u otkup mljekarama porasla za gotovo 11 posto.
Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu pokazuju zanimljiv zaokret u načinu na koji se mlijeko proizvedeno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima plasira i koristi.
OPG-ovi su lani proizveli ukupno 263,8 tisuća tona kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, što je 12,5 tisuća tona manje nego godinu ranije. Ukupna proizvodnja tako je smanjena za 4,5 posto.
No, istodobno je značajno porasla količina mlijeka koja je završila u otkupu.
Mljekarama predano gotovo 20 tisuća tona više
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva prošle su godine mljekarama predala 201,6 tisuća tona mlijeka, odnosno oko 19,9 tisuća tona više nego 2024. godine.
To predstavlja rast od 10,9 posto.
Drugim riječima, iako je ukupna proizvodnja mlijeka na OPG-ovima smanjena, veći dio proizvedenog mlijeka završio je u otkupu.
Istodobno su se smanjile druge namjene mlijeka na gospodarstvima.
Potrošnja mlijeka u svježem stanju u kućanstvima pala je za 38 posto, na 12,1 tisuću tona. Još je jedna velika promjena zabilježena kod izravne prodaje – mlijeko prodano na gospodarstvu, tržnicama ili kroz druge oblike izravne prodaje smanjeno je za 36 posto, na 9,6 tisuća tona.
Manje mlijeka ostaje na gospodarstvu
Podaci DZS-a pokazuju i snažan pad količine mlijeka koje se koristi unutar samih gospodarstava.
Količina mlijeka upotrijebljena za ishranu stoke smanjena je za 27,9 posto, na 21,5 tisuća tona.
Još izraženiji pad zabilježen je kod prerade mlijeka na gospodarstvu. U 2025. godini prerađeno je 17,9 tisuća tona mlijeka, što je 38,2 posto manje nego godinu ranije.
Takvi podaci pokazuju da se proizvodnja mlijeka na OPG-ovima sve više usmjerava prema predaji mljekarama, dok se manje mlijeka koristi za vlastite potrebe, izravnu prodaju ili preradu na samom gospodarstvu.
Pada i proizvodnja većine mliječnih proizvoda
Promjene se vide i u proizvodnji mliječnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Proizvodnja svježeg sira lani je smanjena za 12,1 posto, na 1.767 tona, dok je proizvodnja ostalih sireva pala za 8,5 posto, na 735 tona.
Još veći pad zabilježen je kod vrhnja, čija je proizvodnja smanjena za 26,2 posto, na 389 tona.
Posebno je izražen pad proizvodnje maslaca. Prošle je godine na OPG-ovima proizvedeno svega pet tona maslaca, što je čak 58,3 posto manje nego godinu ranije.
Jedina promatrana kategorija koja je zabilježila rast bili su ostali mliječni proizvodi, poput jogurta i kiselog mlijeka. Njihova je proizvodnja povećana za 16,8 posto, na 209 tona.
Što podaci govore o domaćoj proizvodnji?
Podaci DZS-a sami po sebi ne daju odgovor na pitanje zašto je došlo do ovakvih promjena, ali pokazuju vrlo jasan trend.
Ukupno se na OPG-ovima proizvodi manje mlijeka, ali se istodobno veći dio proizvedenog mlijeka predaje mljekarama. S druge strane, znatno je manje mlijeka koje ostaje na gospodarstvu za vlastitu potrošnju, izravnu prodaju ili preradu.
Za domaću poljoprivredu to je važan podatak jer pokazuje da se, uz pad ukupne proizvodnje, mijenja i način na koji obiteljska poljoprivredna gospodarstva plasiraju vlastitu proizvodnju.
Hoće li se taj trend nastaviti i što on znači za broj proizvođača, domaću proizvodnju mlijeka i položaj OPG-ova u lancu opskrbe, pokazat će podaci u godinama koje dolaze.
