Jeste li znali da u Hrvatskoj, u gig ekonomiji sudjeluje oko 100 tisuća ljudi! Riječ je o ekonomiji, poznatoj i kao ekonomija povremenih poslova. Za nju se otvoreno sve više govori kako će upravo ona obilježiti tržište rada 21. stoljeća.
Nedavno je u Hrvatskoj održana prva hrvatska Gig konferencija, na kojoj su predstavljene i zakonske novosti kojima se u većoj mjeri regulira takav oblik rada.
Kako je istaknula profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević, prednost zaposlenja u gig ekonomiji je fleksibilnost, što osim kreiranja radnog vremena znači i mogućnost češćeg mijenjanja poslova.
“Gig ekonomija je fantastična vrsta nove slobode gdje ljudi mogu raditi koliko žele i zaraditi koliko žele. O njoj trebamo razmišljati kao o nečemu pozitivnom i nečemu što će obilježiti tržište rada 21. stoljeća”, poručila je Pribičević.
Središte gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, najpopularnije u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt, pri čemu se te kompanije primarno bave razvojem platforme i korisničke podrške, a nisu klasični poslodavac, pa se tako sve češće javljaju i pitanja radnih prava ljudi koji preko tih platformi rade.
Najveći dio gig ekonomije u Hrvatskoj otpada na transport i dostave, a Pribičević smatra da domaći IT-ijevci i developeri tek trebaju u većoj mjeri otkriti velike mogućnosti rada za inozemne kompanije preko digitalnih platformi.
Oblik rada za imigrante?
Upitana koliko su ljudi zapravo prisiljeni raditi u takvim oblicima rada, a koliko je to stvar njihove želje, Pribičević odgovara da je za veliku većinu takav rad sekundarno, a ne primarno zaposlenje.
Primjerice, prema njenim riječima, velik broj imigranata dolazi na hrvatsko tržište rada putem agregatora, to jest posrednika digitalnih platformi, te tako započinju svoj radni put, no ne znači nužno i da će ostati u takvom obliku zaposlenja, ili barem ne isključivo.
“Možda bih čak rekla da je manji dio ljudi primoran raditi preko platformi, a već dio ih koristi kao dodatan izvor zarade”, izjavila je Pribičević.
Napomenula je da je Europska komisija donijela smjernice o tome kako bi se platformski rad trebao regulirati, s obzirom da zaposleni preko njih nemaju istu razinu radnih prava kao stalno zaposleni radnici.
“Komisija zapravo želi sve gig radnike pretvoriti u klasične radnike. To znači da će agregator za njih plaćati doprinose, kao što su za mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, izjavila je Pribičević.
I hrvatska Vlada, napomenula je, novim zakonom o radu koji stupa na snagu od iduće godine “pokušava” regulirati platformski rad. “Kako to najbolje napraviti, ostaje još za vidjeti, s obzirom i kako će to izgledati u praksi”, smatra Pribičević.
Gig ekonomija zvuči “seksi”, no…
Ravnatelj uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić je rekao da je gig ekonomija “seksi” naziv za konkretni model zapošljavanja, no zatim i pročitao definiciju prekarnog rada, kao nesigurnog, nestandardnog, povremenog i onog gdje osoba nema radni i socijalni status radnika.
Kako je naveo, do “eksplozije” rada putem platformi je došlo tijekom pandemije, a s ciljem veće zaštite radnika novim zakonom o radu je definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme, tko su agregatori, a pri čemu ni platforme ni agregatori neće moći obavljati djelatnost ako nisu upisani u registar koje vodi ministarstvo.
Uvođenjem jedinstvene elektroničke evidencije rada svaka digitalna radna platforma dostavljat će podatke o radniku koji obavlja posao i o agregatoru, ukoliko radnik obavlja posao njegovim posredstvom, zatim o vrsti posla i ugovornog odnosa te vremenu i lokaciji početka i završetka obavljanja rada, naveo je Opalić, dodajući da će država moći u realnom vremenu pratiti te podatke, pa i detektirati eventualne nelogičnosti i nezakonitosti.
Smatra da novi zakon jamči “veliku fleksibilnost”, pa tako između ostalog prepoznaje i rad po pozivu, pri čemu se radniku tjedno mora osigurati minimalno pet sati posla.
Preko obrta ili agregatora?
Digitalna platforma Wolt, koja se bavi uslugama dostave, nedavno je odlučila uvesti opciju direktnog zapošljavanja, što znači da će ljudi moći raditi za tu platformu s razinom prava i obaveza koje podrazumijeva klasično, “tradicionalno”, radno mjesto.
“Ukoliko netko želi doći raditi direktno za nas, apsolutno mu je otvorena ta opcija”, kaže voditeljica operativnog tima u Woltu Lucija Lovrić, napomenuvši da i dalje ostaju mogućnosti rada za tu kompaniju putem svog obrta ili preko agregatora.
S obzirom na rast poslovanja, potreba za radnom snagom postoji, rekla je Lovrić, dodavši da Wolt na najvećem hrvatskom portalu za traženje poslova već ima aktivne oglase, a objavit će ih i na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Smatra da je razlika između modela zapošljavanja u fleksibilnosti, jer onaj koji radi za agregatora ili kao obrtnik može raditi kada želi, dok će “tradicionalno” zaposleni raditi smjenski, prema unaprijed dobivenom rasporedu od poslodavca.
Istaknula je i da radnicima koji se žele kod njih direktno zaposliti na puno radno vrijeme nude “jako dobre uvjete”, a između ostalog i ono što ugovori o radu obično i podrazumijevaju, kao što su godišnji odmor i plaćeni doprinosi.
Također, ako će se netko htjeti zaposliti na četiri sata, to je isto opcija, dodala je.
Ustvrdila je i da nema prednosti kod dodjeljivanja poslova na terenu dobavljačima po kriteriju jesu li zaposleni direktno ili preko agregatora, s obzirom da svime upravlja algoritam. “On isključivo radi na principu toga koliko ste blizu restoranu i u kojem roku možete doći po hranu”, pojasnila je Lovrić.
Iskustva Poljske
Poljski poduzetnik i konzultant Tomasz Milosz govorio je o iskustvima s gig ekonomijom u Poljskoj, u kojoj vodi start-up GIGLIKE te pokušava popularizirati gig među tzv. “bijelim ovratnicima“, to jest onima čiji posao zahtijeva višu razinu obrazovanja i stručnosti, a riječ je primjerice o pravnicima, inženjerima, konzultantima ili radnicima u medicini i kreativnoj industriji.
Rekao je da se u Poljskoj prihodi gig radnika oporezuju po vrlo niskim stopama, a procjene su da će se broj “bijelih ovratnika” u gig ekonomiji, odnosno “neovisnih profesionalaca” kako ih Milosz naziva, do 2025. udvostručiti, na 1,2 milijuna.
