U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo 228.766 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8.183 manje nego na kraju kolovoza, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U obrtu je krajem rujna bilo 210.933 zaposlenih, što je 3,7 posto ili 8.202 zaposlenih manje nego u kolovozu. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija smanjen je za 19 osoba, na njih 17.833.
Broj zaposlenih je pao u 14 područja djelatnosti, u rasponu od 0,3 posto u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju do 15,3 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Broj zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ostao je na razini kolovoza lani. Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u četiri područja djelatnosti, u rasponu od 0,1 posto u obrazovanju do 32,6 posto u rudarstvu i vađenju.
Po županijama, porast je ostvaren u 12 županija i kreće se od 0,1 posto u Sisačko-moslavačkoj i Varaždinskoj županiji do 1,9 posto u Virovitičko-podravskoj županiji.
Broj zaposlenih pao je u sedam županija i kreće se od 4,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 13,1 posto u Ličko-senjskoj županiji. U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza 2025. godine.
Pad broja zaposlenih u obrtima doista je ozbiljan signal – i to ne običan „indikator tržišta“, nego vrlo jasna poruka o tome da sustav koji bi trebao biti potpora obrtnicima ne ispunjava svoju ulogu.
Zašto su ovi podaci pljuska Hrvatskoj obrtničkoj komori?
HOK je krovna organizacija i zakonski predstavlja sve obrtnike. Time preuzima i političku i javnu odgovornost za stanje u sektoru. Ako broj zaposlenih pada, to ne može biti samo posljedica „tržišnih kretanja“ – to znači:
1. Nedovoljna zaštita i zastupanje obrtnika
Komora ima mehanizme da snažno lobira za:
- porezna rasterećenja,
- smanjenje parafiskalnih nameta,
- jednostavnije poslovanje,
- fleksibilnije zapošljavanje.
Ako se to ne događa, obrtnici trpe, a broj zaposlenih pada – i logično, odgovornost ide prema HOK-u.
2. Komora ne sluša realne potrebe obrtnika
Problemi koje obrtnici svakodnevno ističu:
- kronični nedostatak radne snage,
- previsoki doprinosi,
- nesigurnost poslovanja
Ako Komora to ne artikulira prema Vladi i gradovima, rezultat je gubitak radnih mjesta.
3. Nedovoljna podrška za male obrtnike
Dok se veliki sustavi spašavaju paketima mjera, obrtnici ostaju prepušteni sami sebi:
- slab marketing,
- manjak savjetovanja,
- nedostatak realnih edukacija,
- sporost administracije.
Pad broja zaposlenih znači da obrtnici gase radna mjesta kako bi uopće preživjeli.
4. Komora ima obvezno članstvo – a rezultat izostaje
Najveća ironija: obrtnici moraju plaćati članarinu, a zauzvrat ne dobivaju stvarnu podršku.
Ako broj zaposlenih padne – to je i pad povjerenja u instituciju koja bi trebala biti njihov glas.
