Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI) potpisali su Sporazum o suradnji, čiji je cilj kako ističu, jačanje konkurentnost i tehnološke spremnosti domaće industrije. Želja im je da Hrvatska ravnopravno sudjeluje u novoj generaciji europskih obrambenih projekata, osobito u kontekstu rastuće potrebe EU-a za strateškom autonomijom.
„Naši članovi djeluju u izuzetno dinamičnom i reguliranom okruženju koje zahtijeva kontinuiranu prilagodbu europskim i međunarodnim standardima. Ova suradnja omogućit će im bolji pristup informacijama, regulatornim procesima i izvorima financiranja, a HUP će kroz svoje mehanizme zastupanja dodatno ojačati njihov glas prema institucijama Republike Hrvatske i Europske unije“, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
HKKOI je, s druge strane, pokrenuo aktivnosti stvaranja baze projekata sa svojim članovima, te će pružati podršku u informacijama o industrijskim kapacitetima i projektima, sudjelovati u izradi nacionalnih planova modernizacije te u suradnji s HUP-om predlagati predstavnike za zajedničke radne skupine.
„S obzirom na ubrzani razvoj europskih obrambenih inicijativa i rastuću potrebu za strateškom autonomijom EU, cijela hrvatska industrija mora biti spremna ponuditi konkretne projekte, kapacitete, sposobnosti, , tehnologije i usluge. Suradnja s HUP-om predstavlja nadogradnju djelovanja HKKOI za unapređenje javnih politika i zakonodavno-provedbenih akata kako bi se sustavno pristupilo europskim i nacionalnim projektima. Vjerujemo da Hrvatska ima potencijal biti ravnopravan i vidljiv partner unutar europskog obrambenog ekosustava”, istaknuo je Goran Basarac, predsjednik Upravnog odbora HKKOI-a.
Ističu i da države članice EU-a i Velika Britanija do 2029. godine planiraju izdvojiti čak 800 milijardi eura za obranu, od čega je 500 milijardi namijenjeno industrijama koje se tradicionalno ne percipiraju kao dio obrambene industrije. Riječ je o IT sektoru, elektronici, robotici, logistici, prehrambenoj i tekstilnoj industriji i naprednoj proizvodnji i sektoru kibernetičke sigurnosti. To je, naglašavaju, povijesna prilika za reindustrijalizaciju Hrvatske, jačanje industrija budućnosti i fokusiranje na sektore dodane vrijednosti.
Navedena sredstva, smatraju potpisnici sporazuma, predstavljaju priliku i za brojne hrvatske tvrtke koje trenutno ne posluju u obrambenom sektoru, ali posjeduju znanje, kapacitete i tehnologiju koje se mogu prilagoditi potrebama suvremene europske sigurnosti.
