Četiri dana prije izbora za predsjednika Hrvatske obrtničke komore, službena Facebook stranica HOK-a objavila je vijest o završetku velike turneje Dalibora Kratohvila po Hrvatskoj. Aktualni predsjednik obišao je svih 20 područnih obrtničkih komora i 111 udruženja obrtnika, a Komora je taj obilazak predstavila kao značajno postignuće svojeg vodstva.
Fotografije sa susreta, poruke o zajedništvu, povezivanju i snažnijem zastupanju interesa obrtnika. Sve to zvuči lijepo. Gotovo kao završni promotivni materijal za osvajanje novog mandata.
A onda dolazimo do detalja koji se u objavi ne ističe: izbori su za samo četiri dana.
Nije neobično da predsjednik HOK-a obilazi komore i udruženja. To mu je posao. Ne bi trebalo biti ni posebno postignuće da čelnik institucije koja bi trebala zastupati obrtnike razgovara s njihovim predstavnicima. No kada se takva aktivnost četiri dana prije izbora javno predstavlja kao uspjeh aktualnog predsjednika, i to na službenom komunikacijskom kanalu institucije, opravdano je postaviti pitanje kome ta objava zapravo služi.
Obrtnicima ili predsjedniku koji želi još jedan mandat?
131 adresa, mnogo fotografija – a gdje su rezultati?
Obilazak 20 područnih komora i 111 udruženja svakako zahtijeva organizaciju, vrijeme i novac. No broj posjećenih adresa sam po sebi ne govori koliko je HOK tijekom mandata napravio za obrtnike.
Što su obrtnici konkretno dobili od te turneje? Koji su problemi riješeni? Koje su inicijative pokrenute? Koji su zahtjevi upućeni Vladi, ministarstvima i drugim nadležnim institucijama? Postoji li izvješće o zaključcima sa sastanaka i njihovoj provedbi?
Ili je najveći rezultat turneje upravo objava na Facebooku, s fotografijama predsjednika i porukama o zajedništvu?
Obrtnici ne plaćaju komorski doprinos kako bi gledali fotografije svojih predstavnika na službenim društvenim mrežama. Plaćaju ga jer očekuju da ih Komora zastupa, štiti njihove interese i pomaže im u poslovanju.
A to se ne dokazuje brojem prijeđenih kilometara, rukovanja i grupnih fotografija. To se dokazuje konkretnim rezultatima.
Obilazak Hrvatske nije izvješće o radu. A fotografije sa sastanaka nisu dokaz da je posao obavljen.
Tko plaća Kratohvilovu turneju?
Ovo je pitanje koje se ne može zaobići. Hrvatska obrtnička komora financira se, među ostalim, iz komorskog doprinosa koji plaćaju obrtnici. Dakle, novac kojim raspolaže Komora nije privatni novac njezina predsjednika niti proračun bez obveze polaganja računa.
Zato želimo znati koliko je koštao obilazak svih 20 područnih komora i 111 udruženja obrtnika.
Koliko je potrošeno na gorivo, cestarine, smještaj, dnevnice, prehranu i ostale troškove? Tko je sve sudjelovao u putovanjima? Koliko je bilo pojedinačnih putovanja i koliko su trajala? Iz kojih su sredstava podmireni svi izdaci?
To su sasvim normalna pitanja za instituciju koja raspolaže novcem svojih članova. Zapravo, bilo bi normalno da takvi podaci budu dostupni bez posebnog novinarskog inzistiranja.
Hrvatskoj obrtničkoj komori poslali smo upit i zatražili konkretne podatke o troškovima turneje. Do zaključenja ovog teksta odgovor nismo zaprimili.
Ne prejudiciramo koliko je obilazak stajao niti tvrdimo da je bilo što plaćeno protivno pravilima. Ali nećemo prihvatiti ni da se od obrtnika očekuje da plješću velikom putovanju, a da pritom ne znaju koliko ih je ono stajalo.
Ako je turneja toliko veliko postignuće, zašto bi problem bio objaviti njezin račun?
Službena stranica HOK-a nije Kratohvilova izborna pozornica
Službena Facebook stranica Hrvatske obrtničke komore nije privatni profil Dalibora Kratohvila. Nije njegova osobna stranica niti prostor koji bi trebao služiti promociji njegova lika i djela. To je komunikacijski kanal institucije koja predstavlja sve obrtnike.
Zato je posebno problematično kada se upravo u završnici izbornog procesa objavljuje sadržaj koji u prvi plan stavlja aktualnog predsjednika, njegove susrete i ono što se predstavlja kao uspjeh njegova vodstva.
Tko je odlučio da se upravo sada objavi takav sadržaj? Je li objava dio redovite komunikacije HOK-a ili je riječ o unaprijed planiranoj aktivnosti? Postoje li pravila o predstavljanju aktivnosti aktualnog predsjednika u razdoblju uoči izbora?
To nisu cjepidlačenja. To su pitanja institucionalne odgovornosti i ravnopravnosti u izbornom procesu.
Kratohvil ima pravo predstavljati svoj rad i tražiti novi mandat. Ali službena institucija ne bi smjela ostavljati dojam da je njezin komunikacijski aparat stavljen u službu promocije aktualnog predsjednika.
Ako je riječ o redovitom izvještavanju o radu HOK-a, onda bi bilo zanimljivo vidjeti koliko je takvih objava bilo tijekom cijelog mandata i kako su predstavljeni rezultati, a ne samo aktivnosti predsjednika.
Potencijalni protukandidati već su u neravnopravnom položaju?
Otvara se i drugo pitanje: kakve mogućnosti za predstavljanje uopće ima netko tko bi se na izbornoj Skupštini odlučio suprotstaviti aktualnom predsjedniku?
Prema Statutu HOK-a, prijedlog za izbor predsjednika može dati Upravni odbor Komore, skupština najmanje jedne područne obrtničke komore ili najmanje trećina članova Skupštine HOK-a. Statutom je propisano da Skupština broji 51 člana, što za posljednju mogućnost znači potporu najmanje 17 skupštinara. Kandidat pritom mora ispunjavati i druge propisane uvjete.
Dakle, činjenica da je Dalibor Kratohvil trenutačno jedini istaknuti kandidat ne znači da se na izbornoj Skupštini ne može pojaviti i protukandidat, ako budu ispunjeni statutarni i proceduralni uvjeti.
No zamislimo situaciju: aktualni predsjednik četiri dana prije izbora putem službenog kanala Komore dobiva prostor za predstavljanje obilaska cijele Hrvatske, susreta s predstavnicima komorskog sustava i rezultata koje njegovo vodstvo želi istaknuti. Potencijalni protukandidat, koji bi se mogao pojaviti tek na izbornoj Skupštini, nema usporedivu priliku za predstavljanje putem istog kanala.
Je li takav položaj doista ravnopravan?
Ne tvrdimo da je time formalno onemogućena bilo čija kandidatura niti da je prekršen Statut. Ali teško je zanemariti prednost koju aktualni predsjednik ima zahvaljujući funkciji koju obnaša i institucionalnoj vidljivosti koja iz nje proizlazi.
Jednaka mogućnost kandidiranja na papiru ne znači nužno i jednake mogućnosti predstavljanja.
Obrtnici ne biraju broj fotografija
U ponedjeljak, 9. studenoga, članovi Skupštine odlučivat će o tome tko će voditi Hrvatsku obrtničku komoru u sljedećem mandatnom razdoblju. U toj odluci trebali bi biti važni rezultati, odgovornost i povjerenje, a ne promotivni dojam koji se stvara nekoliko dana prije izbora.
Koliko je Komora bila učinkovita kada je trebalo zaštititi interese obrtnika? Koliko je problema riješila? Koliko je konkretnih promjena izborila? Koliko je novca potrošila i kako je o tome izvještavala svoje članove?
To su pitanja na koja bi aktualno vodstvo trebalo odgovoriti prije nego što zatraži povjerenje za novi mandat.
Hrvatska obrtnička komora nije privatna pozornica svojeg predsjednika, a službeni komunikacijski kanali nisu izborni plakat aktualnog vodstva. Novac kojim raspolaže nije ničiji osobni proračun, a obrtnici nisu publika kojoj se nekoliko dana prije izbora treba servirati priča o uspjehu.
Ako je Dalibor Kratohvil u proteklom mandatu napravio toliko toga za hrvatske obrtnike, neka to pokaže rezultatima, a ne fotografijama s turneje. Neka objavi koliko je obilazak koštao, što je njime konkretno postignuto i zašto je baš u završnici izbornog procesa dobio takvu promociju na službenoj stranici HOK-a.
Jer predsjednik Komore ne polaže račune samome sebi, nego obrtnicima. A oni ne duguju povjerenje onome tko se najviše fotografirao, nego onome tko je za njih najviše napravio.
