Broj zaklanih svinja u godinu dana pao je za 16,1 posto, proizvodnja kravljeg mlijeka za pet posto, a Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane. Poljoprivredna komora traži hitan sastanak s ministrom i upozorava da bi, ako konkretni pomaci izostanu, moglo doći i do prosvjeda.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži hitnu promjenu sustava potpora i načina vođenja poljoprivredne politike. Unatoč približno 8,3 milijarde eura isplaćenih krajnjim korisnicima od 2013. do 2025. godine, domaća stočarska proizvodnja bilježi pad, troškovi rastu, a poljoprivrednici sve teže žive od svojega rada.
Zbog toga su Predsjedništvo HPK-a i predsjednici stočarskih sektorskih odbora jednoglasno prihvatili zahtjeve za promjenu postojećeg sustava te zadužili predsjednika Komore Željka Mihelića da zatraži hitan sastanak s ministrom poljoprivrede.
Poruka iz Komore jasna je: hrvatskim stočarima ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i nastaviti poslovati.
„Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći. Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti”, poručio je Mihelić.
Pad proizvodnje otvara pitanje učinkovitosti potpora
Podaci za 2025. godinu pokazuju razmjere problema s kojima se suočava hrvatsko stočarstvo. Prema podacima koje je iznijela HPK, broj zaklanih svinja smanjen je za 16,1 posto, broj oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za pet posto. Ukupna stočna proizvodnja pala je za 2,7 posto.
Iza tih brojki nalaze se gospodarstva koja se suočavaju s rastućim troškovima i sve težim uvjetima poslovanja. HPK upozorava da nastavak takvih trendova ugrožava opstanak domaćih proizvođača, ali i povećava ovisnost Hrvatske o uvozu hrane koju bi mogla proizvoditi sama.
Komora ne osporava potrebu za ulaganjima u modernizaciju farmi, povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti. Međutim, smatra da se učinkovitost poljoprivredne politike ne može procjenjivati samo prema iznosu isplaćenih potpora.
„Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike. Smatramo kako potpora, kao ni natječaj i isplata, nisu cilj, nego više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada”, istaknuo je Mihelić.
Zašto su sporni natječaji za stočarsku proizvodnju?
Dodatno nezadovoljstvo u HPK-u izazvali su preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. Za sektor proizvodnje mesa – velike korisnike na inicijalnu je rang-listu uvršteno svega 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore.
U Komori smatraju da takvi rezultati otvaraju pitanje potiče li postojeći model natječaja dovoljno povećanje stočarske proizvodnje i konkurentnosti domaćih proizvođača.
Posebnu pozornost privukla je činjenica da se na prvom mjestu inicijalnih rang-lista za natječaje u proizvodnji mesa i mlijeka nalaze najveće kompanije iz tih sektora.
HPK pritom naglašava da ne osporava pravo velikih kompanija na sredstva ako ispunjavaju uvjete natječaja i ostvaruju potreban broj bodova. Sporno im je, međutim, jesu li kriteriji dovoljno dobro postavljeni kako bi potaknuli razvoj cijelog sektora i omogućili ulaganja različitim kategorijama proizvođača.
„Teško je objasniti prosječnom poljoprivredniku, koji jedva spaja kraj s krajem i čeka priliku da uz pomoć europskih sredstava obnovi svoje gospodarstvo, da je njegov projekt daleko ispod crte, dok su najveće kompanije na vrhu rang-lista”, upozoravaju iz HPK-a.
Zato od odgovornih za oblikovanje natječaja traže da preispitaju kriterije bodovanja i njihovu usklađenost s ciljem povećanja domaće proizvodnje. Pitanje, ističu, nije treba li ograničiti velike proizvođače, nego osiguravaju li postojeća pravila razvoj stočarstva i očuvanje što većeg broja aktivnih gospodarstava.
Komora upozorava da se ista pitanja moraju uzeti u obzir i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Od budućih zakonskih rješenja očekuju da budu usmjerena na razvoj proizvodnje, očuvanje aktivnih gospodarstava i povećanje količine hrane proizvedene u Hrvatskoj.
Prema stajalištu HPK-a, poljoprivredna politika mora stvoriti uvjete u kojima će proizvođači moći dugoročno planirati ulaganja i razvijati poslovanje, umjesto da se uspjeh mjeri prvenstveno brojem natječaja i isplaćenim potporama.
Traže jasna pravila i razmjerne sankcije
Predstavnici stočarskih sektora ponovno su izrazili nezadovoljstvo radom Agencije za plaćanja, načinom provođenja kontrola i sankcioniranjem poljoprivrednika.
U HPK-u naglašavaju da su kontrole potrebne jer se javni novac mora trošiti odgovorno i prema pravilima koja vrijede za sve. Međutim, traže da postupci budu predvidljivi, pravila jasna, a sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.
Sljedeći je korak zahtjev za hitnim sastankom s ministrom poljoprivrede. Ovisno o ishodu razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvate zahtjeve pretvore u konkretne mjere, HPK će odlučiti o daljnjem postupanju.
Mogućnost prosvjeda nije isključena. Iz Komore poručuju da hrvatskom stočarstvu trebaju promjene koje će se vidjeti u većoj proizvodnji, konkurentnijim gospodarstvima i boljoj perspektivi za proizvođače, a ne samo u novim obećanjima i isplatama potpora.
