Nova europska pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu mogla bi poduzetnicima koji posluju na više tržišta Europske unije donijeti dodatne administrativne obveze. Na problem primjene Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) upozorila je Udruga Glas poduzetnika (UGP), posebno ističući obveze povezane s proširenom odgovornošću proizvođača (EPR).
Prema UGP-u, problem je u tome što bi tvrtke koje svoje proizvode prodaju u drugim državama članicama mogle morati zasebno rješavati EPR obveze u svakoj zemlji. To može uključivati imenovanje predstavnika, registraciju kod nacionalnih tijela i plaćanje naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom.
Za poduzetnike koji posluju na više tržišta takav sustav znači dodatne procedure, različite nacionalne registre i administrativne zahtjeve.
UGP navodi primjer tvrtke koja posluje diljem EU-a, za koju bi takav model mogao značiti i do 26 različitih registracija i sustava.
Udruga smatra da takav pristup povećava administrativno opterećenje poduzetnika, osobito onih manjih koji posluju prekogranično.
„Za poduzetnika koji posluje diljem EU to potencijalno znači do 26 različitih registracija, 26 sustava, različite portale i različite administrativne zahtjeve“, naveli su iz UGP-a.
Takav model, smatraju, teško je povezati s načelom „Once Only“, prema kojem bi poduzetnici podatke i dokumentaciju trebali dostavljati samo jednom, kao i s ciljem Europske komisije da smanji administrativno opterećenje gospodarstva.
Provedbena pravila još se usklađuju
Dodatno pitanje za poduzetnike predstavlja činjenica da se na razini Europske komisije još razrađuju pojedini elementi provedbe EPR sustava.
Savjetovanje o ključnom provedbenom aktu otvoreno je do 10. rujna 2026., upozorava UGP. Zbog toga iz udruge traže da se poduzetnike ne sankcionira za obveze čiji način provedbe još nije u potpunosti razjašnjen.
UGP od Vlade i nadležnog ministarstva traži da što prije objave jasne informacije o primjeni EPR obveza u Hrvatskoj, uključujući rokove, nadležna tijela i postupanje u razdoblju dok se provedbena pravila na razini EU-a još usklađuju.
Traže moratorij na sankcije
Među zahtjevima UGP-a je i privremena obustava sankcioniranja za sporne EPR obveze dok se ne dovrše provedbena pravila i ne otklone pravne i tehničke nejasnoće.
Od hrvatskih vlasti traže i da se aktivnije uključe u raspravu na europskoj razini te zauzmu za jednostavniji sustav registracije.
Prema stajalištu UGP-a, poduzetnik koji isti proizvod prodaje na više tržišta EU-a ne bi trebao prolaziti kroz niz gotovo identičnih nacionalnih registracija.
Koliki će biti trošak za male poduzetnike?
Posebno pitanje odnosi se na mikro, mala i srednja poduzeća. Za njih bi dodatne registracije, angažiranje ovlaštenih predstavnika, izvještavanje i plaćanje naknada mogli predstavljati znatan administrativni i financijski teret.
UGP stoga traži procjenu ukupnih troškova koje će nove EPR obveze predstavljati za takve poduzetnike, posebno one koji posluju prekogranično.
Zahtjev je, prema navodima udruge, upućen u koordinaciji s članicama organizacije European Entrepreneurs CEA-PME, koja okuplja oko 1,5 milijuna malih, srednjih i srednje velikih poduzeća u Europi.
Zaštita okoliša ili nova birokratska obveza?
PPWR je dio šireg europskog nastojanja da se smanji količina ambalažnog otpada i ujednače pravila na tržištu. Spor se, međutim, ne vodi oko samog cilja zaštite okoliša, nego oko načina na koji će se nove obveze provoditi i koliko će administracije pasti na poduzetnike.
UGP upozorava da bi različiti nacionalni sustavi mogli dodatno zakomplicirati prekograničnu trgovinu upravo onim poduzetnicima koje se na razini EU-a želi potaknuti na poslovanje preko granica.
Zato od hrvatskih institucija traže jasna pravila i rokove, a na razini EU-a pojednostavljenje sustava registracije.
Za poduzetnike će pritom ključno biti kako će konačna provedbena pravila izgledati u praksi – odnosno hoće li nova regulativa donijeti ujednačavanje pravila na europskom tržištu ili dodatni sloj nacionalnih administrativnih procedura.
