Nakon nekoliko mjeseci relativno stabilnih kretanja, inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je ponovno blago ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) porasla je na 3,7 posto, s 3,6 posto koliko je iznosila u srpnju.
Hrvatska narodna banka kao glavni razlog izdvaja ponovno ubrzavanje cijena energije. Na njih su utjecali poskupljenje naftnih derivata i nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Za gospodarstvo je to važan signal jer se promjene cijena energenata vrlo brzo mogu preliti na troškove poslovanja – od prijevoza i logistike do proizvodnje i različitih usluga.
Iako je ukupna inflacija porasla, nisu svi dijelovi potrošačke košarice slijedili isti trend.
HNB ističe da su se u kolovozu usporili inflacija cijena hrane i temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i hrane.
To je važan podatak jer temeljna inflacija pokazuje koliko su cjenovni pritisci prisutni i izvan najkolebljivijih kategorija.
Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, godišnja stopa inflacije u kolovozu je ipak porasla na 4,1 posto, nakon 3,9 posto u srpnju.
Hrvatska se približava prosjeku europodručja
Istodobno je inflacija u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom također ubrzala. U kolovozu je iznosila 3,3 posto, u odnosu na 2,9 posto u srpnju, pri čemu je i na europskoj razini glavni doprinos rastu došao od energije.
No Hrvatska je zabilježila nešto blaže ubrzavanje.
Zbog toga se razlika između hrvatske i prosječne inflacije u europodručju smanjila s 0,7 postotnih bodova u srpnju na 0,4 postotna boda u kolovozu.
HNB pritom ističe da je riječ o najnižoj razini inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine.
Drugim riječima, iako su cijene u Hrvatskoj i dalje rasle nešto brže nego u prosjeku europodručja, razlika se posljednjih mjeseci osjetno smanjila.
Što to znači za obrtnike i poduzetnike?
Za poslovni sektor najvažnije je pitanje što će se događati s energijom i gorivom.
Rast cijena naftnih derivata izravno povećava troškove prijevoza i logistike, ali se njegovi učinci mogu osjetiti i šire – kroz skuplju proizvodnju, dostavu materijala i druge ulazne troškove.
To posebno može pogoditi djelatnosti koje ovise o svakodnevnom korištenju vozila i strojeva, poput građevinarstva, prijevoza, poljoprivrede i različitih terenskih usluga.
Za poduzetnike koji već posluju uz visoke troškove i ograničen prostor za povećanje cijena, svaki novi rast ulaznih troškova može dodatno pritisnuti profitabilnost.
S druge strane, usporavanje inflacije hrane i temeljne inflacije pokazuje da se dio domaćih cjenovnih pritisaka ipak smanjuje.
Energija ostaje najveći rizik
Kolovoški podaci zato donose mješovitu sliku.
Ukupna inflacija jest ubrzala, ali neznatno, dok su neki važni pokazatelji pokazali povoljnije kretanje. Hrvatska se pritom približila prosjeku europodručja više nego u bilo kojem trenutku od početka 2022. godine.
Najveća nepoznanica ostaju cijene energije.
Njihovo buduće kretanje u velikoj će mjeri ovisiti o geopolitičkoj situaciji i kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu. Upravo bi zato energenti mogli ponovno odrediti smjer inflacije u mjesecima koji dolaze.
Za obrtnike i poduzetnike to znači da će troškovi goriva, energije i transporta i dalje biti među ključnim stavkama pri planiranju poslovanja i formiranju cijena.
Za sada, međutim, najnoviji podaci ne pokazuju široko ubrzavanje svih cijena, već prije svega novi pritisak koji dolazi iz energetskog sektora.
