Prema anketi koju je provela tvrtka Alma Career Croatia, u čijem sastavu djeluje portal MojPosao, radnici u Hrvatskoj sve snažnije zagovaraju zakonsko uređenje rada na daljinu. Rezultati istraživanja pokazuju kako čak 87 posto ispitanika smatra da bi pravo na rad od kuće trebalo biti definirano zakonom, i to najmanje dva dana u tjednu – gdje god priroda posla to omogućuje.
Istraživanje, provedeno na uzorku od 500 ispitanika, potvrđuje trend koji se posljednjih godina sve više ističe na tržištu rada: rad na daljinu više se ne doživljava kao povlastica, već kao standard koji prati suvremene poslovne modele.
Sudionici ankete istaknuli su kako fizička prisutnost na radnom mjestu ne znači nužno veću učinkovitost. Naprotiv, mnogi navode da su produktivniji kada rade od kuće, uz manje distrakcija i fleksibilnije upravljanje vremenom.
S druge strane, potencijalne koristi prepoznaju i za poslodavce. Smanjenje troškova uredskog prostora, opreme i režija često se ističe kao značajan financijski benefit, što je osobito relevantno za male poduzetnike i obrtnike koji optimiziraju poslovanje.
Izazovi za obrtnike
Ipak, pitanje rada na daljinu otvara i niz izazova, posebno u sektorima gdje takav model nije primjenjiv. Dio ispitanika predlaže da se u tim slučajevima razmotri uvođenje četverodnevnog radnog tjedna kao alternativnog rješenja koje bi omogućilo bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Za obrtnike, koji često posluju u djelatnostima vezanim uz fizičku prisutnost (poput uslužnih ili proizvodnih zanimanja), ovo pitanje zahtijeva dodatnu prilagodbu i promišljanje organizacije rada.
Podijeljena mišljenja
Iako većina podržava zakonsko uređenje, 11 posto ispitanika smatra da rad na daljinu ne bi trebalo nametati propisima, već prepustiti internim dogovorima između poslodavaca i zaposlenika. Takav pristup naglašava važnost fleksibilnosti i prilagodbe specifičnostima pojedinih djelatnosti.
Manji dio ispitanika, njih oko dva posto, u potpunosti se protivi radu na daljinu. Kao ključni argument navode potencijalnu nejednakost među zaposlenima, osobito između onih koji mogu i onih koji ne mogu obavljati posao izvan radnog mjesta.
Smjer razvoja tržišta rada
Rezultati ankete jasno ukazuju na promjene u očekivanjima radnika i smjer u kojem se tržište rada razvija. Za obrtnike i male poduzetnike to znači potrebu za prilagodbom – bilo kroz uvođenje fleksibilnih modela rada gdje je to moguće, bilo kroz alternativne pristupe koji će osigurati konkurentnost i zadovoljstvo zaposlenika.
U konačnici, ključno pitanje ostaje kako pronaći ravnotežu između potreba radnika, mogućnosti poslodavaca i specifičnosti pojedinih djelatnosti.
