Unatoč većoj dostupnosti edukacija i sve većem naglasku na smislen rad, mnogi zaposlenici u Hrvatskoj, ali i drugim europskim zemljama, i dalje razmišljaju o promjeni posla, pokazalo je međunarodno istraživanje kompanije Alma Career, u Hrvatskoj poznate po brendu MojPosao.
Putem platforme Paylab istraženo je pronalaze li zaposlenici smisao u onome što rade, koliko poslodavci ulažu u njihov razvoj te u kojoj mjeri razmišljaju o promjeni radnog mjesta. Istraživanje je obuhvatilo više od 11.000 ispitanika iz osam zemalja – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije.
Prema istraživanju objavljenom u četvrtak, 60 posto ispitanika u promatranim zemljama smatra svoj posao zanimljivim, 52 posto ima priliku primijeniti svoje vještine i znanja u svakodnevnim zadacima, 46 posto vidi dublji smisao u radu, a 41 posto smatra da im dodijeljeni zadaci pomažu u profesionalnom napretku.
U Hrvatskoj je situacija slična, pa tako 59 posto radnika doživljava posao kao izazovan i privlačan, dok 41 posto pronalazi svrhu u onome što radi. Dodatno, 48 posto zaposlenih navodi da svakodnevni zadaci omogućuju primjenu njihovih vještina i kvalifikacija, a 36 posto smatra da im ti zadaci pomažu u profesionalnom razvoju.
Ipak, želja za promjenom i dalje postoji. Više od polovice sudionika istraživanja tvrdi da bi razmotrili novi posao ukoliko im se ponudi bolja prilika, a svaki treći ozbiljno razmišlja o promjeni poslodavca.
Kad je riječ o Hrvatskoj, 55 posto zaposlenika priznaje da bi razmotrilo promjenu posla ako dobije zanimljivu ponudu, dok više od trećine, njih 37 posto, ozbiljno razmišlja o prelasku na drugo radno mjesto.
Bolje plaćeni zaposlenici imaju veći angažman
Istraživanje također pokazuje da bolje plaćeni zaposlenici osjećaju veći angažman, učinkovitije koriste svoje vještine i rjeđe ozbiljno razmišljaju o promjeni posla u odnosu na one s nižim primanjima. Međutim, i među njima bi se gotovo polovica odlučila na odlazak kad bi se pojavila bolja prilika.
U Hrvatskoj, među radnicima s nižim plaćama, 50 posto ih aktivno traži novi posao, 42 posto smatra svoj posao zanimljivim, dok samo 28 posto pronalazi svrhu i dublji smisao u radu.
Istraživanje pokazuje da su edukacije postale sastavni dio suvremenog radnog okruženja, pa je tako više od 56 posto radnika obuhvaćenih istraživanjem u posljednjih šest mjeseci prošlo kroz edukaciju ili usavršavanje koje financira poslodavac. U Hrvatskoj je taj udio nešto niži, te je manje od polovice, odnosno 48 posto radnika sudjelovalo u edukacijskim programima.
Zaposlenici u Hrvatskoj programe za stručno usavršavanje uglavnom prihvaćaju s entuzijazmom, pa tako 43 posto ispitanika kaže da u potpunosti ili većinom koristi ponuđene edukacije, 32 posto sudjeluje povremeno, 14 posto rijetko, dok 11 posto uopće ne koristi prilike za profesionalni razvoj.
Očekivano, što je viša razina obrazovanja zaposlenika, to je veća i njihova motivacija za daljnjim usavršavanjem i napredovanjem.
Također, gotovo polovica zaposlenika koji su sudjelovali u istraživanju na usavršavanje gleda ne samo kao na obvezu prema poslodavcu, već i kao na priliku za razvoj novih vještina i otvaranje novih karijernih mogućnosti. Taj je pristup posebno izražen u Češkoj i Slovačkoj, gdje gotovo 60 posto zaposlenika ulaže u edukacije kako bi poboljšali svoje šanse za napredovanje.
U Hrvatskoj, 47 posto radnika edukacije koristi kako bi se približili zanimljivijem poslu i boljoj budućnosti, 37 posto sudjeluje kako ne bi zaostajali za kolegama, dok 16 posto pohađa tečajeve i stručna usavršavanja isključivo zbog zahtjeva poslodavca, pokazalo je istraživanje.
