Ovogodišnja turistička sezona pokazuje da se navike gostiju mijenjaju, a tržište postaje sve osjetljivije na cijene i omjer dobivenog i plaćenog. Dok u hotelima i kampovima uglavnom ističu dobru popunjenost, iz sektora obiteljskog smještaja stižu upozorenja da pojedine destinacije bilježe slabiju potražnju te da gosti sve pažljivije biraju gdje će potrošiti svoj novac.
Direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman sezonu ocjenjuje vrlo interesantnom i izazovnom, prije svega zbog promjena u načinu rezerviranja i ponašanju gostiju.
Kako ističe, na tržištu se bilježe različiti trendovi – od rupa u bukingu do tzv. ultra last minute rezervacija, ali i laganih preslagivanja i promjena na pojedinim emitivnim tržištima.
Korekcije cijena zasad nisu masovna pojava
Kada je riječ o cijenama, Palman navodi da je bilo određenih korekcija tamo gdje je pojedini kamp procijenio da su potrebne.
Ipak, naglašava da se radi o pojedinačnim slučajevima, a ne o masovnom trendu.
To pokazuje da kampovi, kao i drugi pružatelji turističkog smještaja, sve pažljivije prate situaciju na tržištu i spremni su reagirati na promjene u potražnji.
S druge strane, iz hotelskog sektora stižu prilično optimistične poruke.
Predsjednica Udruženja hotelijera HGK Josipa Jutt Ferlan ističe da hoteli “lijepo rade”, posebno oni koji imaju dobro definiranu ponudu i kontinuirano održavaju kvalitetu.
“Hoteli srednjih kapaciteta do 150 soba dobro su popunjeni i po solidnim cijenama. Trend je ultra last minute, što je i normalno jer je Hrvatska dostupnija kao destinacija pa se putovanje ne treba dugo planirati”, komentira Jutt Ferlan.
Prema njezinim riječima, hoteli koji gostima nude cjelovite sadržaje i konstantnu kvalitetu nemaju problema s bukingom.
“Hoteli koji nude cjelovite sadržaje i imaju konstantnu kvalitetu, nemaju problema s bukingom”, poručuje Jutt Ferlan.
Gosti računaju svaki euro
Nešto oprezniju sliku daje predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković. Za nju ono što se događa ove sezone nije iznenađenje, ali posebno zabrinjavaju nerealni rast cijena i nedostatak kvalitetne ponude.
“Istina je da se ove godine više nego ikad smještaj popunjava last minute-om. Gosti ne gledaju samo cijenu smještaja, nego računaju ukupni trošak odmora, prijevoz, restorane, izlete, sadržaje. Male razlike vrlo često odluče hoće li tko odabrati Hrvatsku ili neku drugu mediteransku destinaciju”, ističe Marković.
Konačnu ocjenu sezone, naravno, dat će službene brojke. No Marković kaže da više vjeruje onome što vidi na terenu.
Tijekom posljednjih mjesec dana obišla je velik dio Dalmacije i Istre te razgovarala s iznajmljivačima. Pritom je, kako kaže, u pojedinim destinacijama primijetila manji broj turista nego ranijih godina.
Istodobno, promijenile su se i navike onih koji su stigli.
Gosti, prema njezinim opažanjima, više vremena provode u smještaju, dok rjeđe izlaze svaku večer na večeru ili u obilazak. Takvo ponašanje, smatra, neizbježno se prelijeva i na ugostiteljstvo te druge djelatnosti koje ovise o turističkoj potrošnji.
Hrvatska više nije jedini izbor
Upravo bi to, smatra Marković, trebalo biti ozbiljno upozorenje cijelom turističkom sektoru.
“To bi trebalo biti ozbiljno upozorenje, da se ne može očekivati kako će turisti dolaziti samo zbog lijepog mora i sunca, jer danas jako dobro znaju što za svoj novac mogu dobiti u Hrvatskoj, a što u Italiji, Španjolskoj ili Crnoj Gori”, naglašava Marković.
Drugim riječima, Hrvatska se danas ne natječe samo za gosta, nego i za njegov ukupni budžet.
Gost koji uspoređuje cijene smještaja više ne donosi odluku samo na temelju toga koliko će platiti apartman ili hotel. U računicu ulaze gorivo ili avionska karta, cijene hrane i restorana, izleti, aktivnosti i sve ostalo što će tijekom odmora platiti.
Upravo zbog toga i relativno mala razlika u ukupnoj cijeni odmora može biti dovoljna da gost odabere drugu mediteransku destinaciju.
Problem nije samo u cijenama
Marković smatra da je jedan od najvećih problema činjenica da se u mnogim hrvatskim destinacijama turizmom još uvijek ne upravlja dovoljno kvalitetno.
Ljudi koji bi na lokalnoj razini trebali upravljati destinacijama, kaže, to ili ne rade ili ne razumiju dovoljno što zapravo znači destinacijski menadžment.
“To nije organizacija nekoliko događanja, šetanje po sajmovima, tiskanje brošura i čekanje da sezona sama odradi svoje. Treba znati kakvog gosta želimo, kako razvijati ponudu, upravljati cijenama i biti konkurentan dugoročno”, poručuje Marković.
Prema njezinu mišljenju, vrijeme je da se napusti uvjerenje kako će Hrvatska turiste uvijek privlačiti sama po sebi.
“Mislim da je vrijeme da prestanemo živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija. Turizam se danas planira, njime se upravlja i za svakog gosta se treba izboriti. Tko to prije shvati, bit će uspješniji”, zaključuje Marković.
Ovogodišnja sezona bi tako, neovisno o tome kakve će biti konačne brojke, mogla biti važna lekcija za hrvatski turizam. Ultra last minute rezervacije, pažljivije uspoređivanje cijena i veća konkurencija na Mediteranu pokazuju da gost više ne rezervira samo destinaciju – on bira vrijednost koju za svoj novac dobiva.
