Vlada do 31. listopada treba donijeti uredbu o visini minimalne plaće za 2027. godinu. Uoči te odluke HUP je predstavio prijedloge za održiviji rast plaća, oslanjajući se na analizu fiskalnog prostora i europskih praksi određivanja minimalne plaće.
Polazište poslodavaca jest da odgovornost za rast životnog standarda trebaju dijeliti gospodarstvo i država. Umjesto da se povećanje neto plaća prvenstveno ostvaruje rastom bruto plaća, HUP zagovara snažnije porezno rasterećenje rada, uz usklađivanje rasta bruto plaća s produktivnošću i stvorenom dodanom vrijednošću.
Dva prijedloga za održiviji rast plaća
HUP predlaže dva sustavna rješenja: minimalnu plaću trebalo bi usklađivati s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti u gospodarstvu, a osnovni osobni odbitak automatski povećavati najmanje do razine porezne osnovice minimalne plaće nakon odbitka obveznih mirovinskih doprinosa.
Time bi se, prema prijedlogu poslodavaca, osiguralo da radnici koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak.
Takav bi model omogućio rast neto primanja bez jednakog povećanja ukupnog troška rada za poslodavce. Istodobno bi uveo jasnija pravila za određivanje minimalne plaće i smanjio ovisnost poreznog sustava o povremenim, jednokratnim odlukama.
Osobni odbitak zaostaje za rastom plaća
Kao jedan od ključnih argumenata za promjenu porezne politike HUP navodi razliku između rasta plaća i povećanja osnovnog osobnog odbitka.
Prema podacima udruge, od 2017. do 2025. osnovni osobni odbitak povećan je oko 18 posto, dok je prosječna plaća porasla približno 87 posto.
Kada se porezni parametri ne prilagođavaju rastu plaća, sve veći dio dohotka može postati oporeziv i bez povećanja poreznih stopa. HUP zato traži redovito usklađivanje poreznih pragova kako bi se spriječilo postupno povećavanje efektivnog poreznog opterećenja rada.
Poslodavci pritom ističu da bi povećanje osobnog odbitka relativno snažnije koristilo zaposlenima s nižim i srednjim primanjima. Korist bi mogle ostvariti i zaposlene obitelji kroz porezne olakšice za uzdržavanu djecu i druge uzdržavane članove.
Europske zemlje već primjenjuju slične mehanizme
HUP se u svojoj analizi poziva i na praksu drugih europskih zemalja koje porezne parametre prilagođavaju promjenama životnih troškova.
Njemačka prilagođava porezne parametre kako inflacija sama po sebi ne bi povećavala efektivno opterećenje rada, Slovačka osobni odbitak automatski veže uz životni minimum, dok Austrija zakonski neutralizira dio inflacijskog učinka na porezne razrede.
HUP smatra da bi i Hrvatska trebala uvesti unaprijed poznata pravila indeksacije. Time bi se zaposlenicima i poslodavcima omogućilo bolje planiranje prihoda i troškova, a potreba za povremenim intervencijama u porezni sustav bila bi manja.
Rast plaća mora pratiti produktivnost
Podupirući daljnji rast plaća, HUP upozorava da on mora biti dugoročno održiv. Prema podacima koje iznosi udruga, produktivnost rada po satu u Hrvatskoj doseže oko 63 posto prosjeka Europske unije.
Ako trošak rada raste brže od produktivnosti, upozoravaju poslodavci, može doći do slabljenja konkurentnosti, smanjenja investicijskog potencijala i pritiska na zaposlenost. Posebno su izložene radno intenzivne djelatnosti, u kojima troškovi rada imaju velik udio u ukupnim troškovima poslovanja.
HUP pritom upozorava da snažan rast minimalne plaće utječe i na očekivanja zaposlenih u višim platnim razredima. Poslodavci se tada suočavaju s pritiskom na povećanje plaća širem krugu radnika, a time i na rast ukupnih troškova.
Dio tog pritiska, smatraju u HUP-u, mogao bi se ublažiti poreznim rasterećenjem. Veći neto iznos zaposlenicima, bez jednakog povećanja bruto troška poslodavca, ostavio bi poduzećima više prostora za očuvanje razlika među platnim razredima, nagrađivanje kvalificiranijih radnika te ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i produktivnost.
HUP: Dio rasta poreznih prihoda treba vratiti zaposlenima
Dodatni argument za porezno rasterećenje HUP vidi u rastu prihoda lokalnih proračuna.
Prema podacima udruge, prihodi lokalnih proračuna od poreza na dohodak u 2025. porasli su 14,5 posto, na približno 3,8 milijardi eura. Ukupni porezni prihodi lokalne samouprave u tri su godine povećani 73,2 posto.
HUP smatra da bi dio tog rasta trebalo usmjeriti na rasterećenje rada, odnosno povećanje raspoloživog dohotka zaposlenih i jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Pritom upozorava da povećanje osobnog odbitka ima fiskalni trošak, zbog čega ga treba povezati s učinkovitijom lokalnom upravom, funkcionalnim povezivanjem jedinica lokalne samouprave i reformom njihova financiranja. Kao mogućnost navode se i fiskalni zaštitni mehanizmi kojima bi se očuvala održivost javnih financija.
Ciljana pomoć umjesto oslanjanja isključivo na minimalnu plaću
HUP smatra da minimalna plaća ne bi trebala biti glavni instrument socijalne politike. Zaštitu kućanstava kojima je pomoć najpotrebnija, prema stajalištu udruge, treba osiguravati ciljanim mjerama koje uzimaju u obzir njihov stvarni dohodovni i imovinski položaj.
Uoči odluke o minimalnoj plaći za 2027. godinu, poslodavci tako zagovaraju predvidljiviji sustav u kojem bi se minimalna plaća usklađivala s inflacijom i kretanjem dodane vrijednosti, dok bi se porezni parametri automatski prilagođavali rastu plaća.
Poruka HUP-a jest da se rast životnog standarda ne treba temeljiti samo na povećanju bruto plaća. Kombinacijom održivog rasta plaća i poreznog rasterećenja rada, smatraju poslodavci, moguće je povećati neto primanja zaposlenih, a istodobno sačuvati prostor za ulaganja, rast produktivnosti i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
