Potražnja za radnicima u Hrvatskoj nastavlja slabjeti. Poslodavci i dalje traže zaposlenike, ali oglasa za posao sve je manje, a promjene su vidljive i u poretku najtraženijih zanimanja.
Pokazuje to najnoviji Indeks slobodnih radnih mjesta (OVI) Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), prema kojem je potražnja za radom u rujnu bila 14,9 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. Dodatno, desezonirana vrijednost indeksa pala je za 4,9 posto u odnosu na kolovoz.
Podaci upućuju na postupno hlađenje tržišta rada koje traje od početka godine. Za obrtnike i male poduzetnike, koji se često suočavaju s poteškoćama u pronalasku odgovarajućih zaposlenika, pritom je važno pratiti ne samo ukupan broj oglasa nego i promjene u potražnji za pojedinim zanimanjima.
Potražnja slabi već mjesecima
Trend serija OVI indeksa, koja isključuje sezonske i kratkoročne oscilacije, pokazuje da se potražnja za radom postupno smanjuje tijekom cijele 2026. godine.
Linija trenda spustila se s više od 100 bodova početkom godine na 94 boda u rujnu. Nakon blagog oporavka u kolovozu, indeks je ponovno zabilježio mjesečni pad.
Negativna kretanja vidljiva su i na razini tromjesečja. Prema desezoniranim podacima, treće tromjesečje završilo je s padom od 1,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje.
Iz Ekonomskog instituta Zagreb ocjenjuju da takva kretanja upućuju na promjenu dinamike zapošljavanja.
„Ovakvo popuštanje potražnje sugerira stabilizaciju zapošljavanja i vjerojatno odražava smanjenje mobilnosti radne snage, kao i zasićenje nakon snažnih ciklusa zapošljavanja iz prethodnih godina”, navode iz EIZ-a.
To ne znači da su poslodavci prestali zapošljavati, nego da je potražnja slabija nego ranije. Hoće li se trend nastaviti i u posljednjem tromjesečju godine, pokazat će sljedeći podaci.
Koja su zanimanja najtraženija?
Unatoč ukupnom padu broja oglasa, vrh ljestvice najtraženijih zanimanja u rujnu ostao je uglavnom nepromijenjen.
Prodavači su zadržali prvo, a skladištari drugo mjesto. Knjigovođe su napredovale s četvrte na treću poziciju, dok su konobari pali s trećeg na četvrto mjesto.
Među pet najtraženijih zanimanja našli su se i vozači, koji su zauzeli petu poziciju, potisnuvši kuhare s mjesta koje su držali godinu ranije.
Promjene na ljestvici pokazuju da se potražnja ne smanjuje jednako u svim zanimanjima. Dok su neka i dalje visoko na popisu potreba poslodavaca, druga gube pozicije.
Građevinski radnici pali za šest mjesta
Među zanimanjima koja su najviše pridonijela godišnjem padu OVI indeksa posebno se ističu konobari, građevinski radnici, referenti i inženjeri građevine.
Oglasi za konobare pridonijeli su ukupnom padu s 1,3 postotna boda, oglasi za građevinske radnike s 0,9, za referente s 0,8, a za inženjere građevine s 0,7 postotnih bodova.
Građevinski radnici zabilježili su i najveći pad na ljestvici najtraženijih zanimanja. U odnosu na prošlu godinu pali su sa 14. na 20. mjesto, odnosno za šest pozicija.
S druge strane, nekoliko je zanimanja ostvarilo zamjetan napredak. Serviseri su se pomaknuli s desetog na sedmo mjesto, auto serviseri s 19. na 16., a farmaceuti s 20. na 17. poziciju.
Napredovali su i ekonomisti, s 25. na 22. mjesto, te učitelji, koji su se pomaknuli s 34. na 31. poziciju.
Pad oglasa u svim hrvatskim regijama
Usporavanje potražnje za radnicima nije ograničeno na pojedine dijelove zemlje. Sve hrvatske regije u rujnu su imale manje oglasa za posao nego u istom mjesecu prošle godine.
Najveći pad zabilježen je na Južnom Jadranu, gdje je broj oglasa bio manji za 24,8 posto. Slijedi Sjeverni Jadran s padom od 13,9 posto, dok je Središnja Hrvatska zabilježila smanjenje od 6,3 posto.
Najblaži pad imala je Istočna Hrvatska, s 1,8 posto manje oglasa nego godinu ranije.
Godišnja promjena broja oglasa za posao u rujnu:
| Regija | Promjena |
|---|---|
| Južni Jadran | -24,8 % |
| Sjeverni Jadran | -13,9 % |
| Središnja Hrvatska | -6,3 % |
| Istočna Hrvatska | -1,8 % |
Razlike među regijama pokazuju da usporavanje nije jednako izraženo na cijelom tržištu rada. Takvi su podaci važni i za poslodavce koji planiraju zapošljavanje, posebno u djelatnostima na koje snažno utječu sezonalnost i lokalna gospodarska kretanja.
Što pokazuje OVI indeks?
Indeks slobodnih radnih mjesta (OVI), odnosno Online Vacancy Index, mjesečni je pokazatelj potražnje za radom koji razvija Ekonomski institut Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.
Izračunava se prebrojavanjem jedinstvenih novih internetskih oglasa za posao kojima rok za prijavu završava u mjesecu za koji se indeks izrađuje. Njegova je svrha pružiti pravodobne informacije o promjenama u potražnji poslodavaca za radnicima.
Rujanski rezultati upućuju na to da tržište rada ulazi u mirniju fazu nakon snažnih ciklusa zapošljavanja prethodnih godina. Broj oglasa pada, ali potražnja se ne smanjuje jednako u svim zanimanjima i regijama. Upravo će te razlike biti važne za poslodavce koji u idućim mjesecima planiraju zapošljavanje.
