Hrvatski građani sve više ulažu u zlato, plemenite metale, dionice i kriptovalute, a sve manje u nekretnine. To je istaknuto na okruglom stolu “Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Član Uprave InterCapitala, Marko Bogdan, istaknuo je da financijska tržišta predstavljaju najveći generator bogatstva u povijesti.
“Financijska tržišta omogućavaju širok spektar investicija. Ljudi u Hrvatskoj sve više shvaćaju koliko je važno očuvati realnu vrijednost novca, osobito u vrijeme inflacije. Digitalizacija danas omogućava praktički svima da ulažu – već s deset eura na računu,” rekao je Bogdan.
Prema njegovim riječima, mlađi investitori najčešće biraju kriptovalute zbog mogućeg brzog povrata, dok stariji radije ulažu u dionice.
Zlato – sigurno sidro portfelja
Direktor Sektora investicijskog zlata Auro Domus Grupe, Vladimir Potočki, naglasio je da je zlato odličan čuvar kapitala u vremenima inflacije i geopolitičke nesigurnosti.
“Ulaganje u zlato predstavlja sidro i trajni temelj stabilnosti portfelja. Povijest je pokazala da zlato nije relikt prošlosti, već temelj stabilnosti kapitala i za budućnost svakog pojedinca, ali i države,” rekao je Potočki.
Promet plemenitim metalima u Hrvatskoj rapidno raste. Primjerice, u 2024. godini iznosio je 350 milijuna eura, dok je u 2025. narastao na 800–900 milijuna eura. Cijena zlata također je znatno porasla – gram je prije pet godina stajao 30–35 eura, a danas 140 eura.
Potočki dodaje da u Hrvatskoj još uvijek treba razviti kulturu investiranja u zlato, kakva već postoji u SAD-u, gdje više od 50 posto stanovništva ulaže u financijsku imovinu. Za usporedbu, financijska imovina u portfeljima hrvatskih građana čini tek 3 posto, dok je u EU prosjek 27 posto.
Nekretnine – trendovi i prognoze
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, istaknuo je da tržište nekretnina posljednjih godina bilježi pad kao investicija.
“Više od trećine kupaca koji ulažu u nekretnine dolazi iz inozemstva, no i taj broj opada, osobito u priobalju. Očekujemo da će se tržište stabilizirati, a cijene korigirati,” rekao je Ranilović.
Glavni ekonomist HGK, Goran Šaravanja, dodao je da Hrvatska postaje sve bogatija te da građani imaju raspoloživih sredstava za ulaganje – pitanje je samo žele li ih uložiti.
