Građevinski sektor prolazi kroz vrijeme iznimne konjukture s godišnjom stopom rasta iznad 15 posto, a želi li se nastaviti s takvim trendom važno ga je ojačati kako bi mogao odgovoriti na moguće izazove, posebice na nedostatka radne snage, istaknuto je na građevinskom forumu “Prostor, gradnja, budućnost Hrvatske – od zakona do realizacije” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je da građevinski sektor prolazi kroz vrijeme iznimne konjukture gdje rast sektora i obujma građevinskih radova na godišnjoj razini iznosi preko 15 posto.
“To je veliki izazov sektoru, posebice uzme li se u obzir da nam na godišnjoj razini nedostaje oko šest posto novih radnika, odnosno njih između osam do devet tisuća kako bi se realizirali brojni strateški projekti”. rekao je.
Kao jedan od najvećih izazova naveo je nedostatak operative, a to se prije svega primjećuje na projektima poslijepotresne obnove. Događa se, kako je naveo, da javne nabave ne završavaju s odabirom izvođača zbog toga što nema zainteresiranih ili cijene prelaze realne okvire. Stoga je važno naći rješenje u tom kontekstu kako bi se moglo nastaviti s obnovom onom dinamikom koja se očekuje.
Vezano uz rast cijena u građevinskom sektoru, Bačić je kazao kako su nedavno s dionicima sektora održali sastanak na tu temu te nastoje pronaći rješenja kako bi se zaustavio daljnji rast prije svega ulaznih troškova. Jedan od izazova s kojima se suočava građevinski sektor, dodao je, i taj je što kod naših najvažnijih trgovinskih partnera polako dolazi do stagnacije, što se može u idućem razdoblju preliti na hrvatsko gospodarstvo te samim tim i na građevinarstvo.
4D nazivnih ključnih aktivnosti Ministarstva
Bačić je predstavio ključne aktivnosti Ministarstva s fokusom na stambenu politiku, zakonodavstvo, nove zakone, nastavak poslijepotresne obnove kao i razmatranje moguće regulacije cijena građevinskog materijala. Te aktivnosti, kako je kazao, sveli su pod zajednički nazivnik 4 D.
Prvo D je demografija i ovih dana će na Vladi biti Nacionalni plan stambene politike do 2030., kao prvi krovni strateški dokument stanovanja u Hrvatskoj. Drugi D odnosi se na dekarbonizaciju kao doprinos Ministarstva dekarbonizaciji i energetskoj samodostatnosti Hrvatske, treći D se odnosi na digitalizaciju i digitalnu obradu podataka prostornog uređenja, a četvrti D su dokumenti strateškog značaja poput Nacionalnog plana stambene politike, zatim novi zakon o gradnji, novi zakon o prostornom uređenju, o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu itd.
Vratiti kvalitetne domaće radnike iz inozemstva
Predsjednik HGK Luka Burilović je kazao kako danas građevinski sektor zapošljava oko 150 tisuća ljudi i ima udio u BDP-u od oko 6,3 posto, a jedan od glavnih izazova s kojima se suočava je nedostatak radne snage. “Ne možemo se smo oslanjati na inozemnu radnu snagu, moramo pokušati postići nacionalni konsenzus i sve učiniti kako bi ubrzali i pokušali vratiti naše ljude koji su otišli u inozemstvo, odnosno vratiti kvalitetnu domaću radnu snagu”, kazao je. Važno je također, kako je rekao, iskoristiti sredstva iz EU fondova.
Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj izjavila je da su svi pokazatelji u građevinarstvu porasli u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu od 15 do 30 posto. “Sa svim mjerama stambene politike, infrastrukturnih objekata i stambene izgradnje nastojat će se građevinski sektor održati na životu, odnosno da svi ti pokazatelji u idućem razdoblju budu ovakvi kakvi su i do sada”, istaknula je.
Član Uprave tvrtke Texo MoliorMarsel Friedl smatra da prostora za unaprijeđenje sektora ima te kako je važno na vrijeme se suočiti i pripremiti za moguće izazove. Vezno uz rast cijena materijala kazao je kako se velik dio materijala uvozi, pa su tu trgovci, nakupci, prekupci “i sve to kumulira rast cijene”.
Moraju se dizati plaće radnicima
Osnivač i većinski vlasnik tvrtke ING-GRAD Branislav Brizar ocijenio je da je dostupnost građevinskih materijala ‘korektna’, no problem je rast cijena ili zadržavanje cijena pojedinih materijala na visokim razinama. To je, kako je kazao, područje koje treba regulirati.
Što se tiče radne snage, kazao je da dako se želi zadržati radna snaga, moraju se dizati plaće. Oni su, kako je naveo, u zadnje četiri godine podignuli plaće od 60 do 80 posto tehničkom osoblju. To ima pozitivnog odjeka, jer im se vraćaju djelatnici iz okruženja, najviše iz Njemačke koji su otišli u kriznim godinama, naveo je.
