U obrtu je krajem prosinca 2023. bilo 182.266 zaposlenih, što je 0,8 posto ili čak 1.470 zaposlenih manje nego u studenom, najnoviji su podaci Državnog zavoda za statistiku. Nakon što smo više puta upozorili kako su obrtnici izostavljeni iz porezne reforme te da su njihovi mjesečni izdaci od siječnja osjetno veći, javljaju nam se obrtnici iz cijele Hrvatske, među kojima mnogi najavljuju zatvaranje obrta.
Ako se i obrtnike porezno ne rastereti, negativni trend bi se mogao nastaviti. A znamo koliko je obrtništvo važno za hrvatsko gospodarstvo i da je u ostalom njegov temelj.
Ako i obrtnici neće biti dio porezne reforme, to za državu znači više nezaposlenih ljudi i manju gospodarsku aktivnost u zemlji. Još jednom apeliramo na Poreznu upravu na hitnu izmjenu važećih propisa. To bi, uostalom, trebala učiniti i Hrvatska obrtnička komora, kojoj je temeljna zadaća zaštititi svoje članove.
Pad zaposlenih u obrtništvu diljem zemlje
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima pao u svim županijama i to u rasponu od 0,1 posto u Brodsko-posavskoj županiji do 3,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Broj zaposlenih pao je u 15 područja djelatnosti, u rasponu od 0,2 posto u građevinarstvu i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima do 24,5 posto u rudarstvu i vađenju. Broj zaposlenih u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša ostao je na razini studenoga 2023. godine.
Najviše je zaposlenih na kraju prosinca lani unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija bilo u građevinarstvu, njih 25.600, ili 61 djelatnik manje nego u mjesecu prije.
Slijedi prerađivačka industrija s 25.027 zaposlenih (0,6 posto manje) te ugostiteljstvo i turizam s 23.510 zaposlenih (2,3 posto manje).
