Hrvatsko gospodarstvo raslo je tijekom 2023. godine po stopama višim od prosjeka EU-a, a projekcije govore da bi se takva kretanja trebala nastaviti i sljedeće godine.
Prema zadnjim procjenama Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno je porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,6 posto i 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, deveti kvartal zaredom, no rast je usporen na 2,8 posto na godišnjoj razini.
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo tri posto na godišnjoj razini, a 0,3 posto na kvartalnoj razini.
Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek u EU. Eurostat je, naime, objavio da je u trećem tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,1 posto.
Gospodarstvo eurozone je, pak, u trećem tromjesečju palo za 0,1 posto na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.
Premijer Andrej Plenković koncem studenoga isticao da je Hrvatska prva u Europskoj uniji (EU) po rastu BDP-a u trećem kvartalu. To po njegovom mišljenju potvrđuje ispravnost poteza Vlade u okolnostima kriza.
“Koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13 posto veći nego u trećem kvartalu predpandemijske 2019.”, istaknuli su iz Vlade, dodavši da su na rast BDP-a najveći utjecaj imali nastavak rasta potrošnje kućanstava od tri posto, kao i sve brži rast investicija u fiksni kapital, koji je iznosio 6,1 posto.
Loša struktura BDP-a?
No, bilo je i kritičara i onih koji su upozoravali na lošu strukturu BDP-a.
Tako je Hrvatska udruga poslodavaca istaknula da je rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini iznad očekivanja, no i upozorila da loša struktura rasta BDP-a najavljuje izazove s kojima će se gospodarstvo boriti u nadolazećim mjesecima.
Poslodavce zabrinjava snažan pad izvoza roba, što je direktna posljedica usporavanja ekonomija u okruženju i recesije u ekonomijama najznačajnijih trgovinskih partnera.
Pad izvoza usluga pokazuje da se postojeći model turizma suočava s ograničenjima rasta, kazali su iz HUP-a napominjući da podaci trećeg tromjesečja sugeriraju da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca.
HUP je pozvao i na donošenje mjera kojima bi se omogućilo dizanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga, kako bi zadržali izvozni potencijal. Hrvatski je izvoz, kako navode u udruzi poslodavaca, opterećen poreznim tretmanom rada, ali i cijenom električne energije za tvrtke, koja je iznad prosjeka EU.
HUP je predvidio da će u posljednjem kvartalu 2023. godine rast usporiti prema dva posto, sukladno pogoršanju poslovne klime u euro području, dakle padu izvoza i pogoršanju uvjeta financiranja koje ugrožavaju privatne investicije, procjenjuju u HUP-u.
Kritike i iz opozicije
Kritični su bili i iz opozicijskih redova.
Saborski zastupnici Boris Lalovac (SDP) i Davorko Vidović (SD) referirali su se na podatke o porastu BDP-a za 2,8 posto, ocijenivši da se Vlada izvlači na turizam dok izvoz opada te kako ti podaci ne odražavaju realnu sliku života građana koji po standardu žive jako loše.
Komentirajući te podatke SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac izjavio je da je treći kvartal bio pod najvećim utjecajem turizma i pokazalo se kako nas je i ovu godinu izvukao što se tiče gospodarskog rasta.
“Treba vidjeti je li nas turizam izvukao što se tiče količine u vidu dolazaka ili putem većih cijena, jer ono što smo vidjeli ovo ljetu je cjenovni skok cijena”, ustvrdio je.
Dodao je kako je po BDP-u zabilježen pad izvoza od 8,5 posto što pokazuje da se izvozna tržišta već polako zatvaraju, procijenivši kako će se to vidjeti u četvrtom kvartalu.
Lalovac kaže da fokus treba biti na životnom standardu jer po tim mjerilima, Hrvati žive jako loše.
Saborski zastupnik Socijaldemokrata (SD) Davorko Vidović rekao je da se u Hrvatskoj jako manipulira BDP-om pogotovo “BDP-om per capita”.
“Od provođenja popisa stanovništva kada je utvrđeno da nas je 400.000 manje, naš BDP je eksplodirao kad riječ o per capita. S druge strane kad se pogleda struktura tog rasta ono nam ne daje razloga za optimizam”, rekao je Vidović.
Napominje da u najvećem dijelu tog rasta sudjeluje potrošnja.
“A ta potrošnja je generirana s dva ključna razloga. Prvi je veliki priljev novca iz EU koji neće vječno trajati. Drugi razlog je inflacija koja je povećala potrošnju i upravo je to generiralo rast BDP-a koji je veći nego u nekim drugim zemljama”, izjavio je Vidović.
Vlada projicira rast od 2,8, HNB tri posto, HUP i bankari oprezniji
U proračunskom planu za 2024. godinu, realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini koju očekuje vlada iznosit će 2,8 posto, pa bi gospodarstvo nagodinu trebalo rasti po istoj stopi koju vlada očekuje i za ovu godinu.
Realni rast BDP-a bit će prema vladinim očekivanjima biti ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.
Na tržištu rada, vlada očekuje pozitivna kretanja pa bi anketna nezaposlenost u 2024. trebala pasti na 5,7 posto, nakon 6,1 posto u ovoj godini.
Bruto plaće trebale bi nominalno porasti za devet posto, što je usporavanje rasta u odnosu na 2023. i rasta od 14,6 posto.
Inflacija bi trebala izraženije usporiti i to s osam posto u ovoj, na 3,1 posto u 2024. godini.
Što se tiče fiskalnog okvira, očekuje se pogoršanja fiskalne pozicije RH te se nakon manjka proračuna opće države ove godine od 0,3 posto BDP-a u idućoj očekuje manjak od 1,9 posto posto BDP-a. Time je i dalje ispunjen kriterij proračunskog manjka prema odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Udio javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se prema vladinim očekivanjima sa 60,7 posto u 2023., na 58 posto u 2024. godini.
HNB očekuje inflaciju od 4 posto
Hrvatska narodna banka pak očekuje da bi bruto domaći proizvod (BDP) mogao ove godine realno porasti za 2,6 posto, a u 2024. godini za tri posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 8,4 posto u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto.
Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, dok je oporavak u europodručju odgođen za početak iduće godine, za Hrvatsku se očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0,6 posto, a u 2024. za 0,8 posto.
Pritom očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2,9 posto u ovoj u 2024. trebala ubrzati na 3,9 posto, prognoze su središnje banke.
Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.
Po prognozama glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, rast BDP-a ove će godine iznositi 2,3 posto, iduće dva posto, a u 2025. godini 2,8 posto, dok će inflacija dosegnuti osam posto, iduće usporiti na četiri, a u 2025. na 2,3 posto.
Europska komisija Hrvatskoj prognozira rast od 2,5 posto
Hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini porast će za 2,3 posto, a u 2024. za 2,5 posto, dok će inflacija nakon ovogodišnjih 8,1 posto u idućoj godini usporiti na 3,6 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih “HUB Izgleda”.
Glavni ekonomisti očekuju da će službeni podaci za 2023. godinu, kada budu objavljeni početkom iduće godine, pokazati rast realnog BDP-a po stopi od 2,3 posto, pri čemu se raspon njihovih očekivanja kreće u okviru uskog intervala između 2,1 i 2,4 posto.
